Kad bi na trenutak isključili sva naša osjetila vanjski svijet bi nestao…i ne bi nestao zato što su osjetila isključena nego zato što ga u stvari nema…Vanjski svijet postoji samo kao projekcija i zato je relativan – promjenjiv…Vani ustvari nema nikoga…sami smo :)… Kad promatramo svijet mi ustvari u svakom trenutku promatramo sebe… To što smo taj svijet rascjepkali i imenovali ne znači ništa…mi svakodnevno prolazimo kroz spektar vlastitih emocija koje su okačene na različite subjekte i situacije… pa nam se čini da je sve različito, a u stvari nije – bol možemo osjećati u različitim situacijama, ali bol je bol… i kad očistimo bol ona ne nestaje samo s jednog mjesta nego sa svih…

– Daniela Pal Bučan