Na početku kad sam se tek upoznavala s hooponopono tehnikom malo sam bila skeptična u vezi hopsanja od 0-24h. Nekoliko pitanja me je mučilo: Je li je ponavljanje jedne te iste izjave prirodno? Što ako tehnika nije najbolje moguće rješenje baš za mene ? Što ako u jednom trenu poludim od tolikog ponavljanja hvala ili volim te? Što ako?… Bilo je tih “Što ako?” dosta na samom početku, a onda su se hopsanjem polako počeli gubiti i sad ih više nema.
Recimo da hopsam oko godinu dana intenzivno, hopsala sam i prije onako usput, kad bi se sjetila, ali da baš fokusirano hopsam ima godinu dana.
Neki dan sam u grupu stavila zadnjeg prevedenog Moojia koji je malo drugačiji nego ostali, malo je konkretniji… i jako me je podsjetio na hopsanje. Način na koji on opisuje fokusiranost na sebe, na “ja jesam” je ustvari dobar primjer kako se hopsa.
Odličan je primjer vožnja u autu. Ako želimo ne sletjeti s ceste i stići na cilj moramo biti fokusirani na cestu ispred sebe i pri tome nas ništa ne bi trebalo spriječiti i odvraćati pažnju (Mooji to fenomenalno opisuje).
Na isti način se hopsa, cijelo vrijeme i što god se dešava ništa nas ne bi trebalo spriječiti u tomu, ništa nam ne bi trebalo odvraćati pažnju…
Znam da većina hopsića to zna, ali isto tako ima dosta novih hopsića koji možda nisu upoznati sa svim informacijama vezanim uz hooponopono.
Kad ste fokusirani na hopsanje onda to ispadne kad se sve zbroji bar 6 sati i više (u prosjeku) konstantnog hopsanja (tako je bar kod mene).
Kad se hopsa gotovo cijeli dan u jednom trenutku postanete usklađeni s vibracijom koju konstantno ponavljate i onda se javlja osjećaj da sve van toga nije prirodno.
Javlja se i lakoća postojanja i daljnje ponavljanje je kao kad naučimo voziti auto – u jednom trenutku više nismo napeti tehnikom nego s lakoćom uživamo u samoj vožnji.
♥ ♥ ♥
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=QKwDvCMcXsg
– Dani Ella
Ho'oponopono Tehnika 
Neznam zašto bi se trebalo čisiti od 0 – 24 i da li je to uopće čišćenje kako je opisano u tekstu, a i paralela sa Moojiem je krivo povezana. On je u tom klipu htjeo reći da se na taj način trebamo odnosit prema svojim mislima, osjećajim, tjelesnim senzacijama itd koje nas uznemiruju, znači biti neutralan promatrač kojeg se ne tiču te misli i osjećaji nego biti usredotočen na svoje iskonsko ja koje nema veze sa ovozemaljskim identitetima. A šta se tiče hopsanja treba ga koristit kao i sedona metodu, ili neku drugu. Znači kad se pojavi nešto uznemirujuće na šta smo inače skloni pružit otpor, izgovorimo te riječi s apsolutnim prihvaćanjem te kreacije i time ju čistimo. Nevidim razlog zašto bi se hopsalo kad se osjećamo dobro i kad nema nikakvih ometajućih faktora. Cjelodnevno hopsanje je besmisleno i kontraproduktivno, mi nemožemo znati kad će nam nešto isplivati iz podsvijesti, a kad ispliva onda to prihvatimo dali uz pomoć ove tehnike ili neke druge.
I Sveti apostol Pavle kaze ,, Molite se neprekidno,, da ne padnete u napast. Znaci da nema potrebe cekati da dodje problem.
Dragi Marko,
kako se hopsa, tj. čisti, rekli su učitelji Ho’oponopona, i to potkrijepili svojim rezulatima.
Kao i u svemu, potrebno je malo “zakopati” i čitati, gledati, slušati, kako bismo dobili odgovore na neke dileme, “nelogičnosti” i sumnje.
A nakon toga, što će netko od nas misliti te kako (i ako) primjenjivati tehniku – osobna je odgovornost 🙂
Hvala hvala hvala…